200. rođendan oca bečke operete

Nije samo Zagreb hrvatskoj povijesti glazbe darovao skladatelja čiju smo dvjestotu godišnjicu rođenja proslavili 2019. Uistinu, Lisinski nije jedini slavljenik koji je programski i tematski obilježio glazbene i muzikološke događaje ove kalendarske godine. Europskoj i svjetskoj glazbenoj sceni, na kojoj je Franz von Suppé mnogo poznatiji od Zagrepčanina Lisinskoga, uglavnom nije poznato da je otac bečke operete rođen prije dvjesto godina baš u Splitu. Velika obljetnica u nas nedovoljno poznata skladatelja bila je povod za niz zanimljivih projekata, od kojih je priličan broj održan u dalmatinskim gradovima upisanima u Suppéovu biografiju – Splitu u kojem je rođen te Zadru u kojem je proveo djetinjstvo i ranu mladost. Upravo su događaji koje su organizirali Koncertni ured Zadar i Sveučilište u Zadru sačinjavali središnji dio slavlja u povodu Suppéove obljetnice u nas, nadmašujući time gotovo i obljetničke manifestacije u samom Beču.

Tiskano izdanje Misse Dalmatice s prikazom
oltara crkve svetog Šimuna u Zadru

Portret, Vienac, 1883.

Središnji muzikološki događaj organiziran Suppéu u čast bio je okrugli stol Franz von Suppé – baština kao kulturni potencijal, održan 15. studenog na Sveučilištu u Zadru. Osim središnjega muzikološkog bloka posvećena Franzu von Suppéu, druga dva bloka okruglog stola ticala su se prezentacije glazbene i kulturne baštine, kako na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i u inozemstvu. Središnja izlaganja pripala su austrijskom muzikologu Andreasu Weiglu, predsjednici Hrvatskoga muzikološkog društva Vjeri Katalinić te jednoj od organizatorica okruglog stola Katici Burić Ćenan sa Sveučilišta u Zadru. Prema novim istraživanjima, Suppéa za Dalmaciju i Hrvatsku veže mnogo više od mjesta rođenja, što se prije smatralo rezultatom puke slučajnosti. Kako je naglasio austrijski muzikolog Weigl, preci velikog skladatelja ipak nisu iz Bologne, Padove, Cremone i Belgije, nego u prvom redu iz Rijeke, Karlobaga, Senja i Makarske. Muzikologinja Katica Burić Ćenan predstavila je zadarsku glazbenu kulturu u kojoj je stasao naš skladatelj, s posebnim naglaskom na veze Suppéa i Zadra nakon odlaska u prijestolnicu Monarhije. Iako je kao mladić odselio u Beč, Suppé ne samo da je dolazio u Zadar, gdje je bio svečano dočekivan, nego je i potpomagao zadarski glazbeni život, predajući npr. Zadarskoj filharmoniji partiture i dionice suvremenih glazbenih ostvarenja, pa i onih vlastitih. Muzikologinja Katalinić osvrnula se na zagrebačke izvedbe Suppéovih opereta i njihovu recepciju u nas. Kako je bečka kritika njegova djela ocijenila „melodioznima, bogatim idejama i finim nijansiranjem“, ne iznenađuje da su se Suppéove operete uskoro proširile iz bečkih kazališta kao što su Josefstädter Theater i Theater an der Wien na ostale monarhijske i europske pozornice, pa i na zagrebačku, na kojoj su davane u hrvatskim prijevodima.

Glazbeni dio obljetnice bio je vezan uz Missu Dalmaticu, pisanu za muški zbor još dok je skladatelj tridesetih godina 19. stoljeća kao mladić živio u Zadru. Nakon praizvedbe Misse Dalmatice 1835. u crkvi sv. Frane, Suppé je napustio Zadar i nastavio karijeru u središtu Monarhije, te ne iznenađuje činjenica da je na obljetničkim repertoarima u nas bilo upravo to djelo, u svijetu mnogo manje poznato od slavnih opereta. U Zadru je Zbor HRT-a uz soliste Dorotića, Puškarića i Štorka te orguljašicu Kulaš izveo Missu Dalmaticu 22. studenog 2019. u prvostolnici, i to u sklopu proslave Dana grada. Istim su djelom 16. srpnja ove godine otvorene i Osorske glazbene večeri, a valja napomenuti da će kao dio obljetničkog slavlja na zidu samostana sv. Frane biti postavljena spomen-ploča Franzu von Suppéu, kao prva spomen-ploča u Zadru u čast nekog skladatelja.

Simpatičan i netradicionalan projekt kojim je Suppé približen mlađoj publici i alternativnoj sceni osmislio je Koncertni ured Zadar uz potporu Ministarstva kulture. Riječ je o natjecanju kreativnih glazbenika pod naslovom Kneževa unplugged, održanom u novom središtu zadarske glazbene scene, obnovljenoj Kneževoj palači. Mladi su glazbenici svih žanrova bili pozvani u skladbe uklopiti tematsku i motivsku građu iz Suppéove uvertire opereti Laka konjica. Tako je jedan od najvećih hitova dalmatinsko-bečkog skladatelja zasjao u novom ruhu, i to u obnovljenoj Kneževoj palači u starom Zadru. Projekt Kneževa unplugged odličan je primjer fuzije starog i novog, naizgled monotonog i dinamičnog, tradicionalnog i progresivnog. Jer opereta, jedna od najzabavnijih glazbenoscenskih vrsta cijele povijesti glazbe, može zaintrigirati generacije odrasle u svijetu virtualnih aplikacija samo kad im se servira na njima poznat način. Nadamo se da će domaće institucije u kulturi i ubuduće iznalaziti dovoljno mašte i motiva za osmišljavanje projekata kao što je Kneževa unplugged, jer je potrebna samo promjena perspektive da sjajna glazba zaintrigira publiku kao i pred stoljeće i pol.